Kosa kroz istoriju

Kosa je bila je simbol kulture, staleži i jasno definisala položaj, recimo, žena u društvu. Danas je prisutna kao odraz „modnog“, individualnog stila, ali je i element u iskazivanju ličnog stava. Način na koji vežemo, kako je češljamo ili farbamo, uvek je u vezi sa društvenim ili socijalnim statusom, ali može da odražava i religiju ili profesiju.
kosa kroz istoriju

Kosa je bila je simbol kulture, staleži i jasno definisala položaj, recimo, žena u društvu. Danas je prisutna kao odraz „modnog“, individualnog stila, ali je i element u iskazivanju ličnog stava. Način na koji vežemo, kako je češljamo ili farbamo, uvek je u vezi sa društvenim ili socijalnim statusom, ali može da odražava i religiju ili profesiju. Smatralo se, ali je i danas prisutno to mišljenje, da nebrigom o kosi odajemo utisak neuredne, bolesne ili depresivne osobe.

Kosa i tradicija

Tradicija povezivanja duge kose sa ženskom lepotom datira iz antičkih vremena, a veza između duge kose i percepcije potiče još iz antičkog doba – vremena drevnih Grka i Rimljana. Rimljanke su održavale svoju dugu kosu s razdeljkom na sredini glave.

Gotovo je univerzalna tradicija da žene imaju dužu kosu od muškaraca, međutim nije utvrđeno zašto je i kada to počelo. Kosa je gotovo komunikacijski alat, kojim pojedinci šalju poruku zdravlja, seksualnosti ili religioznosti.

Može biti i izraz individualnog ili grupnog identiteta. Veruje se da je osnovna simbolika – statusni simbol (moćni i bogatiji imaju dužu kosu) proistekla iz zdravstvenog stanja. Jer kako bi kosa bila duga, sjajna i lepa, mora se biti zdrav: dobro jesti, biti bez infekcija i bolesti, a sve su to podsvesne implikacije imućstva.

Takođe, duga kosa zahteva više vremena za brigu o njoj, a vremena mogu imati samo oni koji imaju sredstava da se brinu o njoj. Zato nije neobično da su trendovi kraće kose za žene, poput boba, u modu došle tokom 20. veka, kad su žene masovnije počele raditi i na taj način počele da iskazuju svoju nezavisnost.

Istorijat frizura

U muzejima širom sveta, među najstarijim predmetima, koje su arheolozi našli su češljevi. Napravljeni od kosti, drveta, rogova nosoroga i krave, slonovače ili ribljih kostiju, najstariji antikviteti svedoče da su ljudi bili zainteresovani za sređivanje kose.

Moglo bi se reći da su Sumeri, narod koji je nastanjivao ono što zovemo Mesopotamija, današnja teritorija Iraka, kolevka ljudske civilizacije. To je najdrevnija poznata civilizacija. Sumeri su pronašli točak, pismo, sat sa šezdesetnim brojnim sistemom, računom zasnovanom na aritmetici i geometriji, pivo, poljoprivredu sa organizovanim sistemom obrade. Sebe su nazivali „ag-giga“, što znači „crnoglavi ljudi“.

Kako navode arheolozi, sumerske žene koje su bile iz redova plemstva bojile su kosu zlatnim bojama, a koristile su srebrne ili zlatne češljeve. Još u vavilonskom periodu počeli su da koriste kanu.

Kina je jedna od najdrevnijih civilizacija sveta. Frizure su im još od najstarijeg vremena među najlepšim na svetu. Kineska kultura je sređivanju kose pridavala veliki značaj. Kina predstavlja veliki konglomerat ljudi i etničkih grupa.

Pre dinastije King (1644-1911) muškarci su začešljavali kosu pozadi, a brijali je napred. To je bio običaj etničke grupe Han, a nakon što je zbacila dinastiju Ming nametnula kao obavezan sopstveni stil frizure proglašavajući izdajicama one koji ga se nisu pridržavali. Frizura se sastojala od toga da je gornji deo glave bio obrijan, a ostatak kose zavezan u dug konjski rep ili kiku.

Ovaj zakon bio je razlog krvavih pobuna i unutrašnjih borbi. Namera reda bila je da javno demonstrira potčinjenost Imperatoru i dinastije King. Manču žene su poznate kao „žene sa zlatnom glavom i rajskim stopalima“. Način na koji one ukrašavaju i doteruju glave smatran je najlepšim i elegantnijim na celom svetu. Manču manjina vladala je Kinom od 17. do 20. veka.

U Indiji je moguće klasifikovati nekoliko etničkih grupa i to prema tipovima frizura koje nose. Prvi ljudi koji su naselili Indiju bili su Negroidi iz Afrike crne kože i kovrdžave kose. Kasnije, došli su Australoidi, braon kože i izduženih glava sa sličnim tipom kose. Običaj da se deci do treće godine kosa u potpunosti uklanja, je sveto pravilo Hinduizma. Značaj ovog obreda je da bebina kosa, koja ima nepoželjna svojstva iz njenih prethodnih života mora biti odstranjena da bi mogla da raste zdrava i pročišćena. Ovaj običaj se i danas primenjuje, a star je više od 4000 godina.

Proizvodi:

Viviscal Professional (dodatno obogaćena vitaminska suplementacija za oba pola)

8.890,00 RSD

(3 recenzije korisnika)

Viviscal Man – Suplementi za kosu kod muškaraca

Viviscal Man

4.490,00 RSD

(5 recenzije korisnika)

Viviscal Woman – Suplementi za kosu kod žena

Viviscal Woman

5.890,00 RSD

(3 recenzije korisnika)

Viviscal Thickening šampon

1.690,00 RSD

(7 recenzije korisnika)

Viviscal Thickening Serum – Za dodatni volumen kose

Viviscal Thickening Serum

2.990,00 RSD

(2 recenzije korisnika)

Viviscal Strengthening kondicioner

Viviscal regenerator za kosu

1.690,00 RSD

(2 recenzije korisnika)

Još objava:

Podeli:

Ostalo
sa bloga

Feritin za kosu

Feritin i zdravlje kose

Feritin je vrsta proteina u krvi koji skladišti gvožđe koje telo može koristiti kada mu je potrebno. Ako osoba ima nizak nivo feritina, to znači da ima i nedostatak gvožđa.

Saznajte više...